субота, 7. јануар 2023.

Badnji dan - tradicija i običaji


Srpska pravoslavna crkva i vernici danas obležavaju Badnji dan, koji je naziv dobio po badnjaku. Prema običaju, domaćin kuće badnjak seče rano ujutru, a u kuću se unosi na Badnje veče. Mnogo je običaja koji se vezuju za današnji dan. Televizija Kanal 9 bila je u poseti porodici Todorović iz sela Kijevo kod Batočine, koja tradicionalno poštuje običaje vezane za Badnji dan, nasleđene od predaka.
U domu porodice Todorović iz sela Kijevo, posebno je svečano tokom Božićnjih praznika. Iako su decenije proveli u Francuskoj, svoju tradiciju nisu zaboravili, već su je negovali i u Parizu. Po povratku u rodno selo nastavili su sa obeležavanjem praznika, a tradiciju prenose i na mlađe.
Kako običaj nalaže, domaćin kuće Dragutin sa sinom Zoranom odlazi po badnjak, a domaćice Zorica i Slavica počinju sa pripremom božićne trpeze. Cela porodice se raduje badnjoj večeri kada se u kuću unosi badnjak i slama, a porodica se okuplja oko trpeze sa posnim đakonijama. Badnjak i slamu u kuću unosi Nikola, ukućanima čestita Badnje veče i Božić, uz želju da godina bude srećna i berićetna. Ukućani uzvraćaju lepim željama i posipaju žitom i kukuruzom kako bi sve bilo napredno.
U porodici Todorović generacijama unazad poštuju sve običaje vezane za Badnji dan i Božić, koji su se oduvek obeležavali po tradiciji nasleđenoj od starijih.
Badnja večera je posna, ali prema običaju, mora biti bogata, puna raznovrsnih jela i pića kako bi Nova godina bila berićetna.
 U našem narodu živi običaj da se večera na slami i da se u po kući bacaju orasi, što je deo kulta mrtvih. Ovaj običaj je prilagođen savremenom načinu života pa većina vernika večera za stolom, dok se slama unosi i stavlja ispod stola.
 Prema običaju, trpeza se ne pribira tri dana i ni jednog trenutka ne sme biti prazna.
(izvor - http://www.tvk9.ws.rs/)

четвртак, 9. септембар 2021.

Pодови који славе св. Мину, св. Мрату - Вуловићи, Кијево, Баточина

 

 

Конкретно Вуловићи, Кијево, Баточина, Св. Мрата, Св. Стeфан Дeчански, преслава Св. Eвдокија.

Ови Вуловићи су пописани 1863/1864 (браћа Сима, Јакша и Ранко).

Извор: 1.Баточина и околина у прошлости од Јеремије Митровића,1976

У Лепеници, Тоше Радивојевића се каже да су ови Вуловићи досељени из Херцеговине 1842.године (Н. Милановац).

Ови Вуловићи кажу да су од неког Вула Брадића, који је имао сина Стошу, и заиста имају неку везу са Новим Милановцем и Брадићима.

Проблем ми ствара то што се у Кијеву помињи и Стошићи.

https://www.poreklo.rs/2015/04/18/poreklo-prezimena-selo-kijevo-batocina/

216, Стошићи, Катун (Пчиња), Мратиндан.

Има Брадића у Новом Милановцу, Аеродром, Крагујевац, слава Св. Мрата.
Досељени у периоду од 1788. до 1803. године.

-254, Брадићи, Херцеговина, Мратиндан.

https://www.poreklo.rs/2015/04/26/poreklo-prezimena-selo-novi-milanovac-aerodrom-kragujevac/

Вуловићи из Кијева су повезани и са Брадићима из Медвеђе код Трстеника. "Кад оно а тамо" ти  Брадићи славе Св. Лазара (уочи цвети)

https://www.poreklo.rs/2012/12/03/poreklo-prezimena-selo-medve%C4%91a-trstenik/

Брадићи (13), досељеници из Брада у Жупи, славе Св. Лазара (уочи цвети).


Углавном Вуловићи и Брадићи (пок. глумац Момир Брадић - чини ми се да је из Медвеђе код Трстеника https://www.imdb.com/name/nm2104432/ ) кажу да јe миграциони правац био Хeрцeговина - Црна Гора - Косово - Рeсава (Крушeвац) - Нови Милановац - Кијeво.